Sve o Facebooku

Jučer me potapšalo desetak ljudi, tri prijatelja su me prodala za siću, netko mi je išarao Zid, a šef me gađao ovcom! Naravno, sve ovo teško da će vam se u jednom danu dogoditi u stvarnom životu, ali sasvim je moguće samo na jednom mjestu – Facebooku.
Kakao je ta popularna društvena mreža nastala, odakle pare i je li Mark Zuckerberg obični lopov, doznajte ovdje.

Prvi koraci

Mladi Mark Zuckerberg, iako vješt programer, tada je studirao psihologiju na Harvardu. Za svoju ekipu s faksa već je razvio nekolicinu društvenih web sajtova, poput Coursematcha, koji je spajao studente s istih kolegija, te Facemash, gdje su korisnici jedni drugima ocjenjivali privlačnost, onu fizičku naravno.
U veljači 2004. godine Zuckerberg pokrenuo je thefacebook, projekt kojeg je odradio za svoj gušt. Sajt je zamišljen kao društvena mreža za studente njegova sveučilišta, Harvarda. U pokretanju financijski mu je pomogao kolega Eduardo Saverin.
Nova društvena mreža odmah je uspjela među kolegama na faksu, pa se proširila i na Stanford i Yale sveučilišta. Treba znati da se tada, a i još nekoliko godina kasnije, u tu društvenu mrežu moglo upasti samo ako ste išli na neki od američkih fakulteta. Podrška za studoše, ali i srednjoškolce kasnije se širila na čitave SAD i Veliku Britaniju.

Marko lopove!

Razvoj Facebooka prate i tužbe. Na samom početku, Divya Narendra, i braća Cameron i Tyler Winklevoss, osnivači društvene mreže ConnectU, tužili su Marka Zuckerberga da je, u vrijeme kada je kod njih radio kao programer, ukrao dijelove programskom kōda i zapravo kopirao njihove ideje. Slučaj je završio na sudu, ali prije godinu dana postupak je prekinut bez presude, a dvije strane su se navodno nagodile izvan suda.

Stiže lova!

Kada se stvar zalaufala, Marku su se pridružili kolege s faksa, Dustin Moskovitz i Chris Hughes. Počela je pristizati i prva pinka, pa su Mark i Dustin napustili faks i posvetili razvoju društvene mreže koju tada, u ljeto 2005. nazivaju Facebook. Tada je kupljena i domena facebook.com, navodno za 200 tisuća dolara. Naravno, ta lova ipak ne dolazi od "poštenog posla", nego se projekt već u toj fazi počinje financirati iz džepova investitora.

Prvu veću lovu, navodno pola milje dolara, unutra je upucao suosnivač PayPala, Peter Thiel. U drugoj rundi uletjela je investicija od 13 milijuna dolara, i to od "Accel Partners", tvrtke koja je dosta ulagala u web projekte. Tada su krenule i optužbe da Facebook zapravo služi kao sredstvo za prikupljanje podataka o korisnicima, što je uostalom i stoji u uvjetima korištenja te društvene mreže. Ipak, korisnike nedostatak privatnosti očito previše ne zabrinjava, pa Fejs i dalje raste, a raste i vrijednost firme koja dobija još 25 milijuna dolara investicije. Nemojte misliti da je ta lova potrošena na skupe aute i jeftine kurve, jer Facebook, kao uostalom i druge velike društvene mreže, veliki su gutači love. Procjenjuje se da Fejs samo na podatkovni prostor troši preko 10 milijuna dolara na godinu.

Bez obzira na to što svi misle da je lovu na webu lako zaraditi, mnogi smatraju da Fejs još nije ušao u profitabilne vode, te da se i dalje mora krpati investicijama i prodajom udjela.
Tako je prije godinu dana Microsoft kupio 1,6 posto udjela u Facebooku za 240 milijuna dolara, pa je ukupna vrijednost firme procijenjena na čak 15 milijardi dolara. Zuckerberg još uvijek je vlasnik 20 posto udjela, pa se njegova (potencijalna)  imovina procjenjuje na tri milijarde.

Facebook za sve!

Kada je ekipi postalo jasno da je jedino što stoji između njih i zaista velike love činjenica da sa svojim principom ekskluzivne mreže za studoše nikada neće prestići MySpace, Friendster, Bebo i druge društvene mreže opće vrste, Facebook otvara vrata svima koji imaju mejl adresu, stariji su od 13 godina i koji se žele regati. A, pokazalo se da takvih ima zaista mnogo.
Prema novijim podacima Facebook trenutačno broji 70 milijuna aktivnih članova, po prometu sedmi je sajt te druga društvena mreža u svijetu, iza MySpacea.

Facebook himna

Zašto ga (ne)volimo

Facebook je uvijek prikupljao članstvo, kao uostalom i drugi, na foru: "pa svi su već tamo!" Ipak, ima stvari koje ga razlikuju od većine društvenih mreža. Prvo: postoji dojam da ta stvar nije za klince. Drugo: za razliku od glavnog konkurenta, MySpacea, ne dozvoljava potpunu prilagodbu izgleda profila. Treće: aplikacije.

Facebook ima gomilu vlastitih aplikacija, ali otvorivši vrata programerima svih zemalja da i sami naprave vlastite, Fejs je postao prekrcat raznim igrama, kvizovima i drugim (ne)zanimljivim dodacima… što neke veseli, ali mnoge i odbija.
Bilo kako bilo, Fejsbuk omogućava prilično jednostavan društveni kontakt, grupiranje po interesima, dijeljenje fotografija, masovno komuniciranje i druge sitnice koje ljude vesele.

Bookmark:
Facebook.com >>
Facebook aplikacije >>
Idesh! na Fejsu >>

Autor Aljoša
Objavljeno 19.05.2008.